Nisi se izgubila, prolaziš kroz drugi pubertet: šta je matrescencija

Žena s novorođenčetom na grudima gleda svoj odraz u velikom ogledalu.

Nije ti se desilo da si nestala. Desilo ti se da postaješ.

Kad trinaestogodišnjakinja plače bez razloga, kažemo „pubertet je, proći će“. Kad žena sa bebom u naručju kaže da ne zna ko je, kažemo „a šta si očekivala“.

Jednima dajemo godine. Drugima šest sedmica do kontrole.

Riječ koja je čekala pedeset godina

Američka antropologinja Dana Raphael je 1973. godine, u knjizi o dojenju, upotrijebila izraz matrescencija. Namjerno je ličio na adolescenciju.

Pisala je da porođaj donosi niz dramatičnih promjena u tijelu majke, u njenom emotivnom životu, u njenom položaju u zajednici, pa i u tome kako doživljava sebe kao ženu.

Riječ je decenijama stajala zaboravljena. Tek je psihologinja Aurélie Athan sa Univerziteta Columbia počela ponovo da je koristi i istražuje.

Mijenja se i mozak, ne samo raspored

Tim neuronaučnice Elseline Hoekzema snimao je mozgove žena prije i poslije prve trudnoće. Rezultate je objavio u časopisu Nature Neuroscience.

Kod žena koje su rodile vidjelo se smanjenje sive mase u dijelovima mozga povezanim sa razumijevanjem drugih ljudi. Promjene su bile toliko dosljedne da se po snimcima moglo prepoznati koja je žena bila trudna. Trajale su najmanje dvije godine poslije poroda. Kod očeva i kod žena koje nisu bile trudne ništa slično nije se desilo.

Autori ove promjene tumače kao moguće prilagođavanje za brigu o bebi, jer su se preklapale sa područjima koja reaguju na vlastito dijete. Manje sive mase ovdje ne znači manje pameti. Više liči na preuređivanje kuće za novog stanara.

Jedna novija studija iz 2024. godine pratila je jednu ženu kroz 26 snimanja, od prije začeća do dvije godine poslije poroda. Promjene su se dešavale iz sedmice u sedmicu tokom cijele trudnoće, a dio se poslije poroda djelimično vratio.

Zašto se osjećaš kao stranac u svom životu

Jer jesi u prelazu. Stara tišina više ne postoji, a nova se još nije složila.

Nekad voliš dijete više nego što si mislila da je moguće, i u istom danu ti nedostaje život bez njega. To nije nezahvalnost. To je dvostrukost koju Athan i drugi opisuju kao normalan dio matrescencije.

Ako se pitanje „ko sam ja“ ne smiruje ni kad dijete poraste, pročitaj i tekst ko sam ja izvan uloge majke.

Kako da sebi daš vrijeme kao tinejdžeru

Prestani mjeriti sebe onom ženom od prije. Ne vraćaš se u nju. Postaješ neko ko ima i nju u sebi.

Zadrži jednu stvar koja je samo tvoja, makar pola sata sedmično. Ne kao nagradu, nego kao kontinuitet.

Reci naglas ljudima oko sebe: prolazim kroz prelaz. Nije mi potrebno da me popravite, nego da mi date vremena.

A ako tuga ili bijes ne prolaze sedmicama, ne pripisuj sve prelazu. O tome kad je vrijeme za ljekara pisala sam u tekstu ljuta majka nije loša majka.

Odakle ovo znam: o porijeklu izraza u tekstu Matrescence: How Dana Raphael Defined the Transition to Motherhood. Hoekzema i saradnici, Nature Neuroscience. Pritschet i saradnici, 2024, sažetak NIH.

Daj sebi vrijeme. Zadrži jedan komad sebe. Reci ljudima da si u prelazu.

Koja ti je stvar iz života prije djeteta najviše nedostajala, a nikad nisi smjela to reći naglas? 🤍

Discover more from STARIJA SESTRA

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading